IRT 3000

Sadržaj

Sajmovi mogu biti efikasno sredstvo poticanja izvoza

07.11.2016

I u ovom digitalnom dobu sajmovi ostaju vrlo efikasno sredstvo poticanja izvoza, stoga se isplati ulagati u subvencije za nastupe poduzetnika na sajmovima, zaključak je međunarodne konferencije ''Izvoz – motor razvoja: Sajamska industrija u funkciji rasta izvoza i internacionalizacije poslovanja''.

I u ovom digitalnom dobu sajmovi ostaju vrlo efikasno sredstvo poticanja izvoza, stoga se isplati ulagati u subvencije za nastupe poduzetnika na sajmovima, zaključak je međunarodne konferencije ''Izvoz – motor razvoja: Sajamska industrija u funkciji rasta izvoza i internacionalizacije poslovanja''. Kao ogledni primjeri na konferenciji su predstavljena iskustva Njemačke i Turske, čiji poduzetnici u velikom broju sudjeluju na sajmovima diljem svijeta.

.13_04_08_HR_v5_300.thumb-300x241.pngNjemačka sajamska industrija najrazvijenija je na svijetu, a njemačka država sufinancira nastupe na sajmovima kroz nekoliko programa, rekao je Marco Spinger iz Njemačkog udruženja sajamske industrije (AUMA). Njemačke startup tvrtke tako mogu računati na tri milijuna eura subvencija, dok se sudjelovanje tvrtki u okviru njemačkih paviljona subvencionira s preko 40 milijuna eura. Zato njemački poduzetnici plaćaju samo polovinu troškova nastupa na oko 250 sajmova u svijetu, na kojima se postavljaju zajednički njemački paviljoni. U anketama provedenima nakon sajmova 83 posto njemačkih poduzetnika kaže da su im iskustva pozitivna i da su nastupima na sajmovima ili povećali izvoz ili su ga stabilizirali. Stoga se u Njemačkoj subvencioniranje nastupa na sajmovima smatra nužnim za poticanje izvoza, ističe Spinger.

Sajam kao brend
Sve njemačke sajamske kuće imaju strategiju internacionalizacije, a svoje specijalizirane sajmove promoviraju kao međunarodne brendove. Tako se minhenski sajam građevinskih strojeva i opreme Bauma pod istim imenom održava i u Kini, Indiji i Južnoj Africi. Internacionalizacijom brenda sajam postaje izvozni proizvod, a istovremeno se privlači više izlagača na matični sajam u Münchenu, objasnila je Nina Schniering, direktorica strateškog razvoja sajamske tvrtke Messe München.

Značajan dio tih izlagača čine turski poduzetnici, kaže Aleksandar Međedović, direktor predstavništva Messe Frankfurt u Istanbulu. Međedović je, inače, član i tursko-hrvatskog poslovnog savjeta, ali kao predstavnik turske strane. Iako Turska ima dugu i bogatu tradiciju vašara i bazara, Turci ne idu na sajmove zato što to vole više od drugih, nego zato što moraju, jer su pod pritiskom izvoza, s obzirom na da njihovo gospodarstvo raste po stopama koje su veće od rasta domaće potrošnje. Najvažnija izvozna tržišta Turske su Njemačka, Irak i Iran, a na sajmove najviše idu opet u Njemačku, a potom u Italiju i Francusku. Turci imaju što pokazati, tvrdi Međedović: proizvode vrhunski mramor, staklo i bižuteriju, a čak 95 posto lješnjaka koji se stavlja u slavnu Nutellu dolazi upravo iz Turske.

Turci posrednici
Turske tvrtke mogu biti posrednici za izvoz prema Azerbejdžanu, Kazahstanu i ostalim islamskim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, stoga bi i u Hrvatskoj, predlaže Međedović, trebalo što prije organizirati turski sajam. Pritom treba imati na umu da se Turci smatraju Europljanima i ne vole kada ih se stavlja među izlagače iz Azije ili arapskih država. Vrlo su zahvalni izlagači, jer unajmljuju velike štandove od po nekoliko stotina četvornih metara, a turska država izdašno subvencionira njihove nastupe s oko 100 milijuna eura godišnje. To znači da turski poduzetnici plaćaju maksimalno 50 posto troška nastupa na sajmu, a na prioritetnim tržištima samo 30 posto.

Nastupi na sajmovima potpomažu se i u Hrvatskoj, a posebno je u tome aktivna Hrvatska gospodarska komora. Prema podacima koje je iznijela potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta, u zadnjih 18 godina HGK je organizirala nastupe hrvatskih poduzetnika na ukupno 1850 sajmova. U zadnje četiri godine recesije prisutnost na sajmovima je čak i pojačana za oko 40 posto, pa je tako u 2012. godini HGK organizirala nastupe oko 3800 svojih članica na 246 sajmova. Pritom je oko 80 posto sajmova na tradicionalnim, a 20 posto na novim tržištima. Bez obzira na recesiju, hrvatski je izvoz od 2008. porastao za preko četiri posto, a pokrivenost uvoza izvozom povećana je na 59 posto. Iako je to sigurno posljedica i značajnog smanjenja uvoza zbog pada potrošnje, Vesna Trnokop Tanta uvjerena je da hrvatski proizvod ima šansu na stranim tržištima, a u tome važnu ulogu igraju i nastupi na sajmovima.

Preuzeto sa Privrednog vjesnika

ar©tur 2021